Uređaj za obradu otpadnih voda iz mljekare

Cilj

Pročišćavanje otpadnih voda u mliječnoj industriju koja koristi mlijeko kao sirovinu predstavlja kompleksan problem koji nema laka i brza rješenja. U gotovo svim slučajevima potreban je ciljan i specifičan tretman ako otpadne vode nisu razrijeđene velikim količinama civilnim otpadnim vodama.

Onečišćivači

Otpadna voda koja iz prerade mlijeka sadrži dušik kao i civilne otpadne vode, ali postoji znatna razlika u njegovoj koncentraciji i stupnju raspadanja.
Glavni parametri koji karakteriziraju otpadne vode iz mljekara su:

  • BPK: 800 – 2300 mg/l
  • KPK: 1700 – 3400 mg/l
  • N tot.: 31-53 mg/l
  • Amonijev dušik: 6,7 – 8,4 mg/l
  • Nitratni dušik: 8,8 – 35 mg/l
  • Fosfor P tot.: 12,7 – 18,5 mg/l
  • Suspendirane tvari: 525-550 mg/l
  • pH: 5,3 -7,8

Izgled sustava

Sustav obično zahtijeva primarni tretman u obliku primarne sedimentacije.
Plastični filteri postižu dobre rezultate u predtretmanu (doprinosi uklanjanje BPK do 60%) onečišćenje ne smije prijeći dnevno organsko opterećenje od 2,3 kg BPK/m3, kako bi se spriječila začepljenja.
Biološka filtracija (alternativa dvostrukoj filtraciji) je učinkovit način za postizanje dobrog efluenta (oko 20 mg/l BOD i 30 mg/l suspendiranih čvrstih tvari).
Obično radi s hidrauličkim opterećenjem od oko 0,04 m3 na sat i organskim opterećenjem u rasponu od 0,19 do 0,28 kg BPK/m3 dnevno.
Otpadna voda može se ponovno pomiješati s ulaznim protokom (nakon prethodne obrade), kako bi se postigao bolji rezultat.
Cilj je garantirati da dolazna koncentracija BPK-a budu između 200 i 300 mg/l.
Biološka filtracija poželjnija je od uređaja s aktivnim muljem. Aktivni mulj se ne preporučuje s visokim opterećenjem BPK-a, zbog ” bulking ” problema nakupljanja (oticanje aktivnog mulja).
Ipak je moguće dobiti dobre rezultate koristeći uređaj s aktivnim muljem, tako da se pažljivo postupa s inokulumom odabranih mikroorganizama i pravilno regulira ulazni protok.
Biološki reaktor konstruiran je u skladu s ekvivalentom civilnih otpadnih voda, ali s višom apsorpcijom kisika i parametrima endogene respiracije.
Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda s produženom aeracijom koji su pravilno konstruirani, (za mljekarstvo) postižu dobre rezultate s stupnjem pročišćavanja do 96%. U nekim slučajevima, moguće je doseći vrijednosti od 99% za BPK i 98% za suspendirane tvari.
Vrlo je bitan izbor odgovarajuće opreme za distribuciju zraka. Na primjer, potopni tanjirasti difuzori imaju više problema sa začepljenjem od potopljenih aeratora ili drugih mehaničkih sustava.
Procjedni filteri u kombinaciji s aktivnim muljem daju dobre rezultate u smislu pročišćavanja i otpornosti na neujednačena opterećenja.
Indeks volumena mulja (SVI) može biti u rasponu od 12 do 400 ml/g, zbog oticanja mulja.
Blago kloriranje mulja smanjuje takvu pojavu, posebno doziranjem aluminijevog poliklorida i polielektrolita.

03-01-02_dairy_01_eng_00

Oksidacijski bazen koristi se samo kod malih uređaja i male količine BPK-a.
Aerirana laguna je još jedno moguće rješenje, koje zahtijeva dodatnu opskrbu kisikom, kod koje je moguća pojava neugodnih mirisa.
Anaerobna razgradnja daje vrlo dobre rezultate, ali uvijek mora biti popraćena aeracijskom komorom, kako bi se izbjegli problemi neugodna mirisa.
Aerobno filtriranje zahtijeva manje vremena zadržavanja u odnosu na anaerobnu razgradnju (od 2 do 4 sata, umjesto 6 dana), ali s druge strane stvara probleme mirisa zbog sumpora, zahtjeva periodična ispiranja, dugo vrijeme pokretanja i stvara probleme vezane uz začepljenja suspendiranim krutim tvarima.
Aerobni postupak bolji je za male uređaje, anaerobni za velike sustave – nudi i mogućnost opskrbom energijom recikliranjem bioplina.
Kemijsko doziranje, koagulacija uz sedimentaciju i aeraciju mogu postići dobru kvalitetu efluenta.
Adsorpcija (filter aktivnog ugljena) ili reverzna osmoza i ultrafiltraciia su rafinirajući procesi koji daju efluent vrlo visoke kvalitete.

Bilješka

Kvaliteta efluenta uvelike varira, ovisno o proizvodnom ciklusu i vrsti mliječne farme.
Male promjene u proizvodnom ciklusu proizvodnje mlijeka mogu dovesti do značajnih ušteda vode tijekom cijele godine. Zbog visoke koncentracije BPK-a, manja količina vode podrazumijeva i veće smanjenje dolaznog BPK-a.
Reciklirane otpadne vode mogu poslužiti kao poljoprivredno gnojivo (prema propisima).
Otpadne vode imaju veliku gnojidbenu vrijednost, ali sadrže visoku koncentracija natrija.
U glinenom tlu koncentracija natrija ne smije prelaziti 100 mg/l.