Azuwater and Azuvoda

Uređaj za obradu otpadnih voda u preradi maslina

Cilj

Glavni problem obrade voda u proizvodnji maslinovog ulja su vegetacijske vode koje izgledaju poput smeđeg vodenastog taloga. Ovakav izljev ima relativno visok udio organske tvari, predstavlja izvor zagađenja koji stvara ozbiljan problem zbrinjavanja u ipreradi maslina.
Vegetacijske vode čine gotovo 50 posto mase prije prešanja maslina.

Onečišćujuće tvari

Karakteristike voda u preradi maslina variraju ovisno o vrsti drobilice (kontinuirana ili povremena). Vrijednosti koncentracije BPK-a kreću se između 18.000 i 77.000 mg/l, a vrijednosti KPK-a kreću se između 60.000 i 180.000 mg/l.
Otpadna voda je slabo biorazgradiva: ima BPK:N:P omjer koji nije povoljan za biološke procese i kao takav sadrži velike količine fenolnih spojeva.

Slijedi tipična analiza otpadnih voda iz prerade maslina kod slučaja u praksi (*).

  • pH 5,4
  • KPK 89.800 mg/l
  • BPK 24.000 mg/l
  • suspendirane tvari 23.000 mg/l
  • otopljene krute tvari 60000 mg/l
  • estrahirane tvari iz etera 520 mg/l
  • amonijev dušik (N) 0.5
  • organski dušik (N) 11 mg/l
  • nitratni dušik (N) 13 mg/l
  • fosfor (P) 5 mg/l
  • ukupni fenol 11.000 mg/l

Proizvodnja je sezonska, a količina ispuštanja varira ovisno o načinu obrde: mali obrtnički pogon ili industrijski objekt.
U prosjeku je proizvodni ciklus aktivan oko 100 dana u godini.

Izgled sustava

Unatoč tome što nekoliko tehničkih knjiga sugeriraju širenje vegetacijske vode u poljoprivredna zemljišta i do 150 m3 po hektaru jer sadrži neke tvari koje su neophodne za tlo (dušik, fosfor, kalij, magnezij), ova tehnika odlaganja mora biti pažljivo sprovođena zbog visoke koncentracije fenola koji mogu izazvati fitotoksičnost za biljke i zagaditi vodotok.
Neki propisi definiraju vrijednosti do 50-80 m3 po hektaru godišnje, iako određeni autori smatraju da vrijednost ne bi smjela prelaziti 0,4 m3 po hektaru godišnje.
Konvencionalni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda ne radi ispravno: sustavi s aktivnim muljem, aerirane lagune i procjedni filteri nisu pogodni za duži priod, mogući problemi s mirisom i rizik od začepljenja.
Specifični biološki tretmani s mikrobnim kulturama, odabrani i uzgojeni u laboratoriju, mogu povećati učinkovitost tretmana. Da bi se dovršio proces pročišćavanja treba dodati fizički-kemijski dio (vapno i željezni klorid).
Uzgoj nekih biljaka kao što je vodeni zumbul daje dobre rezultate jer su dobro prilagođeni ekstremnim uvjetima u močvarama.
Anaerobni procesi omogućuju proizvodnju energije u obliku bioplina i povrata topline koja dodatno poboljšava učinkovitost.
Najučinkovitije rješenje je vakum isparivač koji može biti zagrijan izgaranjem bioplina i hlađen pomoću rashladnog tornja.
Isparavanje tekućine provodi se u vakuumskoj okolini pri niskoj temperaturi ne mijenjajući karakteristike, već znatno smanjujući volumen.
Membrana je novija tehnologija, ali ima problema s brzim začepljenjima sustava za filtriranje.
Ozon tretmani su još uvijek u fazi razvoja, a daju dobre rezultate zahvaljujući visokoj oksidacijskoj snazi i brzini reakcije.
Micro filtracija i reverzna osmoza su učinkovite metode jer omogućuju korištenje maslinovog nusprodukta, uvijek zahtijevaju primarnu obradu.

Bilješka

Otpad od prerade maslina (OMW) dobiven postupkom prešanja je vrlo kompleksan problem odlaganja otpada i nije uvijek moguće postići zadovoljavajuću razinu pročišćavanja.
Iz perspektive pročišćavanja i odlaganja otpada, maslinova vegetacijska voda predstavlja velik trošak, ali nedavna mogućnost kvalitetne eksploatacije s različitim primjenama mijenja pristup problemu.
Na primjer polifenoli se koriste u prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji, zbog svojih bioloških, antioksidativnih, protuupalnih i bakteriostatskih karakteristika.
Čak se i drugi elementi koji se nalaze u vegetacijskoj vodi, kao što su fosfor, kalij, dušik ili bor, mogu koristiti kao gnojiva.